Muslimani hiljadu godina u Vijetnamu
Ima li mjesta na zemlji na kome ne žive muslimani? Možda negdje u Kambodži ili… u Vijetnamu!? Ali, vjerovali ili ne, u Vijetnamu vec hiljadu godina živi narod koji se pokorava Allahu, dž. š. Narod Cama nekada je vladao prostranstvima Vijetnama i cinio dio islamskog hilafeta. Gotovo da je polovina toga naroda poubijana u vrijeme vladavine komunista. Sada oni otpocetka grade svoju zajednicu
Cak i u nama tako uda-ljenim zemljama (kao što su Vijetnam ili Kambodža) nalazimo da je i vrlo davno uspostavljen Allahov zakon. Prije svih ostalih, pripadnici plemena Cama su ti koji su, napuštajuci hinduizam, u velikom broju prihvatili islam. Njihova zemlja prije se zvala Campa. Prostirala se na južnom i jugoistocnom dijelu Vijetnama.
– U blizini Fang Ranga u Vijetnamu pronadeni su arapski natpisi uklesani na kamenu. Njihov nastanak datira iz 10.-11. stoljeca, i to su najstariji podaci o postojanju muslimana u Campi – navodi Bill Strubbe u clanku “The People Persist”.
Islam je tu stigao preko Indije i Malezije, jer je i sam jezik Cama malezijsko-polonezijskog porijekla. Prije svega, plemici i obrazovani sloj društva prihvatali su islam. Do devedesetih godina 15. stoljeca vecina pripadnika ovog plemena prihvatila je islam. Potom dolazi do sukoba medu raznim dinastijama u Vijetnamu i gubitka neovisnosti camskog naroda. Bili su primorani napustiti svoja ognjišta i iseliti se u Kambodžu. Kraljevski dvor Cama ostao je u Fang Rangu sve do 1693. godine. Zatim se i on seli u susjednu Kambodžu, gdje nastavlja sa radom, ali na mnogo manjoj teri-torirji.
Život u ropstvu
Camijci koji su ostali u domovini vijetnamske dinastije izolirani su od ostatka islamskog svijeta. Prije svega, ta izolacija sprjecavala je kontakt Camijaca sa zemljama pod uticajem islamske Malezije. U 19. sto-ljecu Francuska je zaposjela Vijetnam i ucinila ga svojom kolonijom. Francuzi nisu otvoreno radili na asimilaciji preostalih muslimana, vec su, jednostavno, ignorirali njihovo postojanje. Podrucja u kojima žive muslimani u Vijetnamu prostiru se dužinom jugoistocne obale koju zapljuskuju valovi Južnog kineskog mora, kao i na jugu, prije svega u gradu Ho Ši Min (prije Saigon). U Kambodži živi nezanemarljiv broj muslimana u Kampong Camu, Kampong Cangu i na jugu u Tajlandskom zaljevu. Mnogo je slicnosti izmedu naroda Cama koji živi u Vijetnamu i Kambodži i muslimana u Maleziji i Indoneziji. I jedni i drugi su sunniti. Njihove kulture veoma nalikuju jedna drugoj. Sela u kojima žive nazivaju se kampognima. Muškarci plemena Cam su odjeveni u takozvane batik-lunge (vrsta duže suknje), koje su zavezane u cvor na pojasu, a takve nose i muškarci u Indoneziji. In-donežani nose crne kape, dok Camijci nose bijele, poput muslimana u vecini islamskog svijeta. Stariji Camijci nose bijele odore i turbane. Muslimani Vijetnama i Kambodže ponekad sklapaju brakove sa ženama iz nemuslimanskih plemana, kao što su Kmeri, što kasnije rezultira time da islam prihvataju njihovi bracni drugovi. Muslimani Vijetnama i Kambodže su pretrpjeli ogromne patnje u doba komunisticke vladavine. Prije nego što je Saigon pao u ruke komunista iz Sjevernog Vijetnama, Camijci su obavljali vjerske obrede, što je znacilo i odlazak na hadždž, ali im je to odjednom bilo zabranjeno. Muslimani Vijetnama pali su u zaborav. Niko nije cuo njihove vapaje.
Ponovno budenje
Naprotiv, oni su, uprkos podnesenim žrtvama, krenuli u obnavljanje vjerskog i društvenog života. Camijci su veoma siromašni, ali izdvajaju fenig po fenig za ponovnu izgradnju svojih džamija i medresa. Ponovo, nakon toliko godina patnje i genocida, ljudi iz plemena Cam, odazivajuci se Allahovom pozivu, krecu ka muslimanskim svetinjama na arapskom poluotoku. Opet odjekuju rijeci telbijje “Lebbejk allahume, lebbejk!” (Odazivam ti se, Gospodaru, odazivam!) iz desetina grla naroda Cam, o kome mnogi muslimani nisu još ni culi. Vecina ce pomisliti – kad ih vidi dok presretni tavafe oko Kaabe sa svojom nacionalnom nošnjom – da se radi o Indone-zijcima ili Malezijcima. Camijci ulažu maksimalne napore kako bi reintegrirali islam u svoj život. Allahovom odredbom, danas i Vijetnamci iz sjevernog dijela zemlje prihvataju islam, poput studenta koji je u maju 2000. godine, napunivši 26. godinu, pred prepunom džamijom u Belgiji izgovorio šehadet. Roden je u Hanoju, glavnom gradu Vijetnama. Istražujuci vjeru sa naucnog aspekta, on je, kaže, uvidio da je islam jedina ispravna vjera. Pogotovo kad je saznao da i u Vijetnamu žive muslimani, njegov interes za islamom se još više povecao. Zani-mljiva je i prica 13-godišnjeg djecaka Bruca Doa, sada Adema Abdullaha. Primio je islam zahvaljujuci utjecaju svoje majke. Prije toga je bio kršcanin. Kaže da ga je u islamu posebno zadivilo to što muslimani pet puta dnevno obavljaju namaz, poste ramazan, daju zekat i izgovaraju bismillu prije svakog obroka, kao što su mu se svidjeli drugi obredi kojima se aktivno iskazuje vjera u Allaha. U kršcanstvu je, kaže, vjera kod njegove porodice bila svedena na praznike uz koje se mnogo jelo i kad su se davali darovi.
Izolacija muslimana u neislamskoj sredini dovela je do toga da su muslimani poprimili neke od paganskih obicaja. Stoga je danas jedan od prioriteta, prije svega medu Camijcima u Vijetnamu, rad na ispravnom tumacenju vjere. Zahvaljujuci dobrim odnosima sa Malezijom, vijetnamska vlada je umnogome povratila vjerske slobode muslimanima. Nakon duže birokratske procedure, dozvo-ljeno je proširivanje i ponovna izgradnja džamija. Na više mjesta (uglavnom, pri džamijama) može se naci halal-hrana, a u Hanoju je otvoren i halal-restoran.
U južnovijetnamskoj provinciji postoji Institut za više islamske studije. Camijci koji žive u inozemstvu godinama rade na prijevodu knjiga iz islamske akide i drugih osnova vjere. Te knjige se uvijek ne objave radi još uvijek nedemokratskih uvjeta u Vijetnamu. Ali, vec u skoroj buducnosti je planirano štampanje 1.000 primjeraka prijevoda znacenja Kur’ana na vijetnamski jezik.
izvor: www.iltizam.org
extra blog…poZz navrati.. http://www.namabay.blogger.ba